You are here

Osnovne informacije

Naziv: 
LPRS 2 – Logičko projektovanje računarskih sistema 2
Studijski program: 
Energetika, elektronika i telekomunikacije – E1
Semestar: 
VI
Asistent: 
Nedeljni fond časova: 
4+4
Oblast: 

Opis

Cilj LPRS predmeta je da naučimo da projektujemo hardver i softver računarskih sistema i da sagradimo most između vaših već postojećih znanja iz elektronike i programiranja. Počev od kratkog pregleda osnova digitalne elektronike, prvi deo predmeta se bavi projektovanjem digitalnih sistema – naučićemo kako se opisuju i simuliraju kombinacione i sekvencijalne mreže, automati sa konačnim brojem stanja i kako se formira digitalni sistem sa protočnom strukturom. Poseban osvrt ćemo dati na vremenske karakteristike i stabilnost digitalnih sistema.

U drugom delu predmeta osvrnućemo se na projektovanje procesora i njegovo programiranje. Učićemo osnovne elemente arhitekture procesora bez protočne strukture, projektovanje upravljačkih jedinica, projektovanje instrukcijskog seta, kao i osnovne elemente mašinskog jezika, asemblerskog jezika i viših programskih jezika. Naučićemo i osnove rada alata za prevođenje programa iz viših programskih jezika u asemblerski, kao i iz asemblerskog u mašinski jezik.

U trećem delu predmeta bavićemo se projektovanjem ostatka računarskog sistema. Učićemo projektovanje periferija procesora – memorija i ulazno/izlaznih jedinica. Analiziraćemo memorijsku hijerarhiju unutar računarskog sistema – skrivenu, radnu i virtualnu memoriju i naučiti principe njihovog projektovanja. Na kraju predmeta primenićemo znanje protočnih struktura digitalnih sistema i osmisliti procesor sa protočnom strukturom. Dodatno ćemo analizirati probleme protočne strukture i kako se oni rešavaju hardverskim i softverskim putem.

Kroz laboratorijske vežbe naučićemo VHDL jezik za opis hardvera, a rešenja vežbi verifikovati na realnoj platformi sa FPGA integrisanim kolom. Nakon osnovnih digitalnih sistema, projektovaćete procesor sa svim osnovnim elementima koji će biti verifikovan na realnoj platformi. Imaćete priliku i da steknete iskustvo u projektovanju kompletnog računarskog sistema, a softverske teme ćemo vežbati kroz zadatke u asemblerskom i C jeziku.

Materijali
Za ovu kategoriju trenutno ne postoje dokumenta
Konsultacije: Prof. dr Ivan Kaštelan
Pon Uto Sre Čet Pet
         

 

Konsultacije: dr Teodora Novković
Pon Uto Sre Čet Pet
09:00 - 10:30        

Konsultacije se održavaju uz prethodnu najavu na e-mail adresu, u kancelariji NTP-516.

Preporučeno predznanje

Kako bi uspešno pratili predmet, preporučuje se predznanje iz algebre (Boolean algebra), osnova elektrotehnike (jednosmerna strujna kola) i digitalne elektronike (osnovna logička kola i tehnologije realizacije, pojam kombinacionih i sekvencijalnih mreža).

Potrebna oprema za izradu domaćih zadataka

Fond časova i opterećenje

Predmet se izvodi sa fondom časova 4+4. Nastava se izvodi kroz:

  • Predavanja: 2 puta nedeljno, po 2 časa.
  • Laboratorijske vežbe: 1 put nedeljno, po 4 časa.

Predviđeno opterećenje studenta kroz sve oblike aktivnosti (nastava, domaći zadaci, učenje, ispiti) je ukupno 240 sati, što odgovara 8 ECTS poena. Semestar traje 14 radnih nedelja.

Literatura

  • Vladimir Kovačević, Branislav Atlagić: „Logičko projektovanje računarskih sistema 2: Projektovanje računarskih sistema“, FTN Izdavaštvo, Novi Sad, 2009.
  • Nebojša Pjevalica, Ivan Kaštelan, Nikola Teslić, Vladimir Kovačević: „Logičko projektovanje računarskih sistema 1: zbirka zadataka“, FTN Izdavaštvo (629), Novi Sad, 2017.
  • Materijali sa predavanja i vežbi.

Formiranje ocene

Ukupan broj poena se računa kao suma poena ostvarenih tokom tekuće školske godine:

  • Pohađanje nastave i aktivno učešće = 6%
  • Složeni oblici vežbi = 24%
  • Testovi = 40%
  • Završni ispit = 30%

Gradivne celine

  • Osnovi teorije informacija, pojam bita
  • Digitalna logička kola, CMOS
  • Kombinacione mreže sa VHDL opisom
  • Sekvencijalne mreže i automati sa VHDL opisom
  • Vremenske karakteristike digitalnih sistema
  • Protočne strukture u digitalnim sistemima
  • Strukture za računanje. Upravljačke jedinice
  • Procesor – implementacija bez protočne strukture
  • Skup instrukcija, asembler, prevodioci viših programskih jezika
  • Memorijska hijerarhija i projektovanje skrivenih memorija
  • Virtualna memorija
  • Prekidi i periferne jedinice
  • Implementacija procesora sa protočnom strukturom, problemi protočne strukture