Predmet ima za cilj da studentima Računarstva i automatike ponudi praktična znanja u projektovanju hardvera. Kroz predmet student se upoznaje sa osnovnim gradivnim elementima elektronskih kola, preko upoznavanja intefejsa savremenih čipova (AD/DA konvertora, brzih magistrala). Poseban akcenat je dat na savremene brze sprežne sisteme (primera radi integritet DDR memorijskih signala). Kroz predmet se student upoznaje sa tehnikama ispitivanja hardvera i interakcijom softver-hardver. U završnici kursa studeti se upoznaju sa spoljnim sprežnim podsistemima kao što su USB, LAN i sl.
Predmet ima za cilj da prenese studentima što više praktičnih znanja i kroz primere iz prakse uvede u oblast projektovanja složenih digitalnih sistema. Finalni deo predmeta se realizuje kroz prakatično projektovanje nekog uređaja (primera radi u školskoj 2014-15 to je bio projekat STB za digitalne TV prijemnike).
| Pon | Uto | Sre | Čet | Pet |
|---|---|---|---|---|
| 09-10 | 09-10 | 09-10 | 09-10 | 09-10 |
Semestar: VI
Ukupan broj časova u semestru:
Predavanja: 30
Vežbe: 60 (C)
Obrazovni cilj:
Osposobljavanje za projektovanje, realizaciju i testiranje složenih digitalnih sistema kroz ovladavanje odabranih poglavlja projektovanja fizičke arhitekture
Ishodi obrazovanja (stečena znanja):
Osposobljenost za projektovanje, realizaciju i testiranje fizičke arhitekture složenih digitalnih sistema
Sadržaj/struktura predmeta:
Uslovi za slušanje predmeta:
Položen ispit iz Logičkog projektovanja računarskih sistema 2
Predispitne obaveze:
Urađen ispitni rad, čija težina je takva da može da se uradi u terminima predviđenim za vežbe iz ovog predmeta.
Oblici nastave i nacin provere znanja:
Predavanja. Tutorijali. Računarske vežbe. Konsultacije.
Nastava se izvodi kao blok nastava iz dva dela. U prvom delu blok nastave studenti slušaju predavanja iz teorije u prepodnevnom terminu. U popodnevnom terminu se izvode računarske vežbe. U drugom delu blok nastave, student izrađuje svoj ispitni rad. Ocena iz ispitnog rada čini 80% ukupne ocene. Na kraju bloka se polaže test iz teorije. Ocena iz testa čini 20% ukupne ocene.
Formiranje ocene:
Aktivnost / Bodovi
Pohađanje nastave (do 10%)
Kolokvijumi (do 90%)
Radovi (do 80%) / 80%
Vežbe (do 10%)
Ispit (do 100%) / 20%
Literatura :
1. V. Kovačević, Z. Krajačević, Odabrana poglavlja projektovanja fizičke arhitekture, skripte
LEGENDA:
(A) - Fond časova auditornih vežbi
(C) - Fond časova računarskih vežbi
(G) - Fond časova grafičkih vežbi
(N) - Fond časova numeričko/računskih vežbi
(L) - Fond časova laboratorijskih vežbi